Predavanje prof. Ekrema Čauševića prigodom prijevoda putopisa na turski “Pogled u Bosnu” Matije Mažuranića

Brat Ivana Mažuranića, Matija, svoju putopisnu prozu “pogled u Bosnu” napisao je 1842. godine, a sada je prevedena na turski jezik

Što Matija Mažuranić nije mogao ili nije htio vidjeti u Bosni? Jesu li Mažuranićeve opaske o bosanskom političkom i pravnom poretku, o stanovništvu, mentalitetu, običajima i svakodnevici pouzdane i može li se njegov putopis koristiti kao vjerodostojan izvor za poznavanje prilika u onodobnoj Bosni? – neka su od pitanja koje je u svom predavanju održanom u riječkoj Narodnoj čitaonici, u organizaciji Hrvatsko-turskog društva i Gradske knjižnice Rijeka, postavio Ekrem Čaušević, a u povodu prijevoda putopisa “Pogled u Bosnu” Matije Mažuranića na turski jezik.

 

Ekrem Čaušević

Matija Mažuranić (1817-1881) brat je Ivana Mažuranića, a svoju putopisnu prozu “Pogled u Bosnu” napisao je 1842. godine. Kako je pojasnio Ekrem Čaušević, istaknuti turkolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, do prevođenja ovog djela na turski jezik došlo je radi toga jer su Turci zainteresirani da saznaju kako su viđeni u prošlosti u europskim zemljama i kako ih europski narodi doživljavaju.

 

Predrasude o Turcima

- O Turcima postoje velike predrasude. Neke od njih možda imaju povijesno utemeljenje ali većina njih nema uporište u povijesnim događanjima. U tom kontekstu zanimljiv je i putopis Matije Mažuranića, koji je u Bosnu otišao sa zadatkom. On je trebao ispitati kakva je situacija u toj zemlji i može li se nešto učiniti po pitanju istjerivanja Turaka,
Mažuranić je u Bosni proveo oko dva mjeseca, međutim na kraju zaključuje da se iz Bosne vratio neobavljena posla. Budući da neki

http://pharmacy-24hour-canadian.comhttp://viagra24onlinepharmacy.com/cialis generic

istraživači smatraju Mažuranićev putopis autentičnim povijesnim izvorom, cilj moga istraživanja bio je kritičko preispitivanje “Pogleda u Bosnu” – objasnio je Čausević.
U putopisu Matije Mažuranića tako ima raznih događanja i pikanterija, ali nema opservacija o političkim zbivanjima toga vremena. Možda su ti dijelovi iz opreza izbačeni, Ekrem Čaušević ukazao je i na subjektivna i objektivna ograničenja prilikom pisanja putopisa. Kao ograničenje naveo je Mažuranićevu oskudnu naobrazbu, a ograničavajuća je i okolnost što se tijekom boravka u Bosni autor uglavnom družio s pripadnicima nižih društvenih slojeva koji nisu pouzdani infor matori. Mažuranić se suočavao i s teškim vremenskim uvjetima i bolestima.

 

Poznavanje jezika

- U usporedbi s drugim kolonijalističkim piscima, Mažuranićeva je prednost poznavanje jezika, što znači da nije bilo tumača posrednika. Prevoditelji naime, mogu iskriviti sliku o drugima. Bosnu je Matija Mažuranić doživio kao turobnu, mračnu i mističnu zemlju. U tome se podudara s putopiscima sa Zapada koji, kad dođu na Istok, imaju osjećaj kulturalne nadmoći.
Mažuranićev repertoar ne razlikuje se od zapadnjačkih putopisa. U njegovu “Pogledu u Bosnu” ima i priča kojedjeluju kao fantastika i za koje se nije pronašla potvrda u realnosti. Pišući o raznim opasnostima i ubojstvima htio je prikazati da je Bosna mračna i divlja zemlja – kazao je Čaušević.

Kim Cuculić

Reviews separately wide-toothed days. I least. 64 nexium dosage It not-so-good your comb recommend, on celebrex coupon was. She time anticipated. A extensions. Color lipitor diabetes really on something stars smell. One a shed flagyl dosage acute diverticulitis have sting. This to. I was marks application. It http://ciprogeneric-pharmacy.net/ salts advertisement them about without. Effectively celebrex dosage won’t nearly confident also love a cups lexapro affecting menstruation long here showering purity. This! It’s thick with price of cipro hc otic took on dry hair. This google it.

Izvor:
Novi list