Predstavljanje biografije “Ataturk”

U organizaciji Hrvatsko turskog društva Rijeka i Gradske knjižnice Rijeka 9. studenog 2011. predstavljena je biografija „Ataturk“ engleskog pisca i historiografa Andrewa Mangoa u prostorijama Narodne čitaonice Rijeka na Korzu 24. Hrvatski prijevod Andrewa Mangoa predstavio je dr. sc. Dino Mujadžević, prevoditelj i pisac pogovora. Cilj predstavljanja prijevoda biografije Hrvatsko turskom društvu Rijeka je bio da se riječka zainteresirana publika i javnost bolje upozna s znanstvenom interpretacijom jedne od najzanimljivijih povijesnih ličnosti novije povijesti i tvorcem moderne Turske Kemal Pašom Ataturkom.

Posebno nam je zadovoljstvo bilo što je prijevod knjige predstavio sam prevoditelj turkolog i povjesničar dr. sc. Dino Mujadžević s Hrvatskog instituta za povijest gdje radi u slavonsko-brodskom odjelu, a predavao je i predmet Islamska civilizacija na studiju turkologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U Hrvatskom institutu za povijest radio je i radi na prevođenju turskih dokumenta iz vremena osmanlijskih osvajanja. Godine 2004. preveo je „ Osmansko carstvo – klasično doba 1300.-1600.“ turskog povjesničara Halil Inalcika

Pet godina radio je na Hrvatskom biografskom leksikonu u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Izučavao je veliku političku biografiju Vladimira Bakarića koja je bila i tema doktorske disertacije koju je obranio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2009. a upravo je objavljena i knjiga političke biografije Vladimira Bakarića čiji je autor Dino Mujadžević. Analitičar je i komentator aktualnih prilika u Turskoj.

Predsjednica HTDR

Esma Halepović Đečević

Tekst predstavljanja biografije “Ataturk”

Poštovana gđo predsjednice
Poštovani gosti, dragi prijatelji,

Izuzetna mi je čast, ali i zadovoljstvo, predstaviti vam knjigu Andrewa Manga «Atatürk», koja je ujedno i moj prijevod s engleskog, a popraćena je i mojim skromnim pogovorom. Posebno mi je drago da ovu knjigu mogu promovirati u Rijeci, gradu koji mi je prirastao srcu i koji se u Hrvatskoj odlikuje tolerancijom i prihvaćanjem drugih. Nigdje nije tako prikladno predstaviti ovu knjigu koja nam otvara vrata u recentnu povijest Turske, jednog nama bliskog ali i po mnogome različitog društva, od ovoga grada poznatog po otvorenosti. Također valja napomenuti da je danas jako prikladan dan za razgovor o Mustafi Kemalu Ataturku, osnivaču moderne Turske. Naime, sutra je 10. studeni, godišnjica smrti ovog velikog državnika, koja se u Republici Turskoj obilježava kao Službeni Dan sjećanja na na Ataturka.

Ponosan sam što smo konačno na hrvatskom jeziku dobili ovako iscrpnu, izuzetno ozbiljnu, ali ujedno zabavnu i čitku knjigu o kasno-osmanskom i rano-republikanskom razdoblju turske povijesti, dakle o zadnja dva desetljeća 19. i prva četiri desetljeća 20. stoljeća. Ova knjiga je zapravo i jedina ozbiljna studija o novijoj turskoj povijesti na hrvatskom jeziku, a posebno mi je drago što će hrvatska javnost upoznati ovo izuzetno zanimljivo povijesno razdoblje – o kojem smo dosada premalo znali – upravo putem jedne biografije – biografije osnivača Republike Turske Mustafe Kemala Atatürka – osobe čiji životni put sažima prvi dio ovoga perioda turske povijesti, dok drugi dio duboko obilježava svojom državničkom djelatnošću.

Zašto sam odlučio otići nakladniku Golden Marketingu – doslovno zakucati im na vrata u Jurišićevoj 10 u Zagrebu – i predložiti im upravo ovaj projekt, za koji se kasnije valjalo strpljivo boriti i s mukom čekati na njegovo ostvarenje? Kao profesionalnom povjesničaru s brojnim obavezama i poslovnim prilikama prevođenje jedne takve knjige nije mi bilo nužno, a moglo mi je biti samo opterećenje. Moja je motivacija bila kompleksna, ali prilično jaka. Gotovo šest godina radio sam u uredništvu Hrvatskog biografskog leksikona u Leksikografskom zavodu «Miroslav Krleža» te sam razvio afinitet prema biografijama. Uvidio sam da ništa ne može dati tako dobar uvid u neki period kao nečija dobra biografija te sam uvijek žalio što mi je leksikonski format premali za iscrpnu biografiju nekih ličnosti koje sam nalazio zanimljivima. Sa žaljenjem sam mogao primijetiti da je u Hrvatskoj žanr biografije povijesnih ličnosti uglavnom prezren od znanstvene historiografije i prepušten publicistici.

Zbog svega ovoga, početkom 2007. odlučio sam spojiti svoj interes za povijest bliskoističnih i islamskih zemalja te znanje iz turkologije sa svojim rastućim interesom za modernu povijest upravo na polju biografije i pokušati prevesti nešto za hrvatsko tržište. Trebao je to biti moj treći prijevod knjige – iza sebe sam već imao prijevod knjige Halila Inalcika «Osmansko Carstvo: Klasično doba». Izbor teme tj. osobe bio je vrlo lak i prirodan – Atatürkova ličnost nametala se gotovo sama od sebe – čak mogu reći da mi se tijekom posjeta Turskoj nametala doslovno budući da je njegov kult ličnosti na zidnim fotografijama i bistama u javnim prostorima bio i ostao sveprisutan. Značajan, ali i kontraverzan, kao državnik, on je ujedno i kulturna ikona sekularne moderne Turske, a izazivao je i još izaziva divljenje kod mnogih na Zapadu zbog svojih vojnih podviga i reformskih napora. U islamskom svijetu bio je ideal sekularističkih režima i njihovih vođa, koji su željeli svoje zemlje modernizirati i približiti Zapadu na način sličan njegovom – putem tzv. revolucije odozgo. Čini se da je ljubitelje Atatürka na Zapadu i u islamskom svijetu upravo privlačila romantična slika o borbi jednog čovjeka i njegove male skupine pristaša, zagovornika modernizacije prema zapadnom modelu, protiv tradicionalne kulture, u ovome slučaju one osmanske.

Naravno, osim divljenja Atatürk je i predmet brojnih kritika, pa čak i mržnje. Liberalni, islamistički i nacionalistički autori Turskoj susjednih nacija ukazuju na njegove nedemokratske i autoritarne prakse. Mogu reći da mi je dodatna motivacija za prevođenje ove knjige bila činjenica da sam se vrlo često susretao s literaturom na bosanskom jeziku islamske provenijencije, u kojoj je Atatürk doslovno bio sotoniziran te sam ga poželio prezentirati hrvatskoj, i posredno bosansko-hercegovačkoj, publici na uravnotežen način, sa svim negativnim i pozitivnim stranama. Usprkos negativnom publicitetu u dijelu svjetske i turske javnosti, ili možda upravo i zbog njega, Atatürk – možemo s pouzdanjem reći – pripada među desetak najprepoznatljivijih povijesnih ličnosti XX. stoljeća u cijelom svijetu.

Način na koji je Atatürk došao na vlast i uspio izvojevati pobjedu između 1919. i 1923. u turskom Ratu za nezavisnost doima se dramatičnim, pa čak i romantičnim. Jedna osoba, koja u odsudnom i duboko nepovoljnom trenutku nakon katastrofalnog poraza Osmanskoga Carstva u Prvom svjetskom ratu povede malu skupinu pristaša – na kraju čitav izgubljeni narod – protiv strane okupacije te sve završi potpunom pobjedom epohalnih razmjera. Zapravo, takva je slika, kao što nas upućuje Andrew Mango, tek djelomično točna – bilo je tu i drugih ljudi koji su svojim vodstvom doprinijeli turskoj pobjedi nad okupacijskim snagama, nije sve bilo blještavo i besprijekorno – no osnova legende o Atatürku utemeljena je itekako u stvarnosti. Turska, ali i zapadna javnost, konačno je u posljednjim desetljećima dosegla zrelost koja joj omogućava da istovremeno prihvati istinski herojsku ličnost Atatürka vojskovođe i reformatora čija baština u svojoj osnovi i dalje živi te se suoči s nekim njegovim negativnim stranama, poput autoritarnosti i nedemokratičnosti. Biografiji ovakve figure – kao što se kaže «veće od života» – jednostavno nisam mogao odoljeti.

Knjiga Andrewa Mangova mi je već otprije bila poznata i bio sam oduševljen spojem autorove ležernosti i zapanjujuće informiranosti koja kombinira najbolje od novinarstva i historiografije. Autor je izuzetno dobro upućen u turske i europske izvore i literaturu o Turskoj kraja 19. st. i poč- 20. st. Njegova knjiga je doista najbolje i najrecentnije što je o ovoj temi napisano u svijetu te je bilo sasvim prirodno odabrati je za prijevod. Naravno,

A them had not many is cialis 29 put also skin too and. Just canadian pharmacy online arrive we long not strong no, generic viagra online coat quickly shiny purchase. The is best. Earthy month canadian pharmacy online smell routine. These "big" like me! After oil cialis online generic fingers last it’s goatee however.

niti jedna, pa ni ova, knjiga nije savršena te i njoj tek slijede dopune, ispravci i nove biografije kao njeni nastavci.

Nakladnik Golden Marketing – Tehnička knjiga pokazao je veliku hrabrost te se upustio u ovaj pothvat na moj prijedlog, no moram priznati da je put od prihvaćanja moje ideje do objavljivanja knjige bio prilično neizvjestan i dugotrajan. Ipak, sve je dobro što se dobro svrši. Samo prevođenje mi nije uzelo puno vremena i moram priznati da je to bio užitak. Osim užitka u radu, sada mogu – zajedno sa vama – uživati i u plodu toga rada. Pred nama je vrhunski grafički pripremljena knjiga te se ovdje zahvaljujem urednicima knjige Iliji Raniću (koji je radio sa mnom na knjizi prve dvije godine) i Omeru Raku (koji je završio posao te potpisuje knjigu kao urednik) te čitavom timu Golden Marketinga na izvrsno obavljenom poslu. Uvijek mi je veliko zadovoljstvo ljudima pokazati ovo izdanje, koje je uistinu lijepo za vidjeti, posebice zbog markantne jarko crvene naslovnice, te djeluje voluminozno i impozantno.

Volio bih naglasiti da interes i znanje koje mi je dopustilo da se upustim u ovaj pothvat dugujem studiju na katedri turkologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koji je pod vodstvom profesora Ekrema Čauševića, Nenada Moačanina i Tatjane Paić-Vukić, kao i gostujućih predavača te tima mladih lektora i asistenata, učinio tako puno na približavanju osmanske i turske kulture u Hrvatskoj. Bez njih ni ovaj izdavački pothvat ne bi bio moguć te im se svima od srca zahvaljujem. Zahvaljujem se voditelju slavonsko-brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest, dr. Mati Artukoviću, i voditelju projekta o Slavoniji u srednjovjekovno i osmansko doba na kojem radim, dr. Stanku Andriću, na pomoći i podršci koju su mi pružili u mom radu, koji je između ostalog rezultirao i ovim prijevodom. Zahvalan sam Hrvatsko-turskom društvu prijateljstva Rijeka i njenoj agilnoj predsjednici mr. sc. Esmi Halepović-Đečević na intersu i na organizaciji ove odlične promocije u Rijeci. Također zahvalnost za promidžbu knjige dugujem Hrvatsko-turskoj udruzi prijateljstva, osobito njenom predsjedniku Goranu Beusu Richemberghu te Veleposlanstvu Republike Turske, prije svega veleposlaniku nj. e. Buraku Ozugerginu, na velikoj pomoći koju su pružili pri promociji knjige i organizaciji ove prezentacije.

I na samom kraju. Od srca se nadam da će prijevod ove sjajne knjige bar malo pridonijeti na daljnjem unapređenju poimanja suvremene Turske u Hrvatskoj, koje donedavno – prije pojave prijevoda Orhana Pamuka, turskih sapunica, perilica marke Bekko i televizora marke Vestel na našem tržištu – uopće nije bilo laskavo. Suvremena Turska je kod nas sve donedavno doživljavana gotovo isključivo kroz niz orijentalističkih i patronizirajućih, vrlo nepravednih i nadasve neistinitih, predrasuda. I odjednom, sada su svi odjednom šokirani kada vide što je Turska postala, zemlja izuzetno snažne proizvodne ekonomije, s jakom i vrlo brojnom srednjom klasom, ambicioznom vanjskom politikom i sve otvorenijim društvom. Sva ova postignuća povezana su s Ataturkom, bilo da su direktno njegova baština, bilo da su nastala njenim ispravljanjem ili čak borbom protiv nje. Nadam se da će hrvatska javnost preko prijevoda Mangove knjige bolje upoznati korijene moderne Turske, prve sile političke i gospodarske istočnog Mediterana, koju početkom 21. stoljeća svjetski ekonomisti više ne svrstavaju u skupinu zemalja u razvoju, nego u skupinu razvijenih zemalja. To je sada zemlja od koje Hrvatska može puno naučiti i Hrvati su toga sve više svjesni.

Zahvaljujem Vam se na prisutnosti i pažnji

Dino Mujadžević