Tragovi otomanske/turske kulture i civilizacije na hrvatskim sjevernojadranskim prostorima s kulturološkoga i lingvističkoga aspekta

U suorganizaciji Hrvatsko turskog društva Rijeka i Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, stručni suradnik Zavoda mr.sc. Branko Kukurin ,održao je javno predavanje o tragovima turske kulture na sjevernojadranskim prostorima. U ime domačina uzvanike je pozdravila dr. sc. Sanja Holjevac, znanstvena suradnica – upraviteljica Zavoda a uvodne riječi u temu akademik Petar Strčić, voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u

Rijeci, moderator predavanja bila je predsjednica HTDR mr.sc. Esma Halepović Đečević.

Sažetak predavanja

Otomansko/turski utjecaji u hrvatskom sjevernojadranskom prostoru nisu toliko izraženi kao venecijansko /talijanski ili austrijski zbog poznatih povijesnih činjenica. Tursko-osmanlijska vojska prodirala je u 15. i 16. stoljeću čak i u Istru, a na južnom dijelu sve do Senja i Novog Vinodola. Pomnijim pregledom leksika, onomastike, toponomastike, pa čak

i dijelova narodne nošnje uočava se ondašnji istočnjačko osmanlijski utjecaj, a mnogo manje suvremeni, bez obzira na moderna sredstva komunikacije i jednostavniju divulgaciju različitih kultura. U ovim prostorima česta su prezimena Karabaić, Turak, Turković, i sl, a i manja naselja (u Kastavštini) zovu se Gornji Turki i Dolnji Turki. Naziv za kukuruz u Istri, udomaćio se preko talijanskoga granturco kao trukinje, kod nas je poznato tursko kafe, potom tursko grozje – ribizla i turska palenta – alva. Najviše otomansko/turskih utjecaja nalazimo u usmenoj narodnoj epici u Novom Vinodolskom, koja je sva kontinentalnog, gorštačkog tipa, kao i dijelova nošnje koje su usvojili preko Arbanasa. U novljanskom kolu pjevaju se junačke epske pjesme o Kraljeviću Marku, ostalim junacima i bojevima s Turcima, a koje nisu baš bile izravno povezane s novljanskom poviješću.

mr. sc. Branko Kukurin