U Rijeci predstavljen Pamukov roman “Muzej nevinosti”
Strast prema knjigama i ljubav prema Istanbulu
Inicijativom Hrvatsko-turskog društva Rijeka u prostoru riječke Sveučilišne knjižnice predstavljeno je hrvatsko izdanje romana »Muzej nevinosti« nobelovca Orhana Pamuka. Ovakvu ideju predsjednica Hrvatsko-turskog društva Esma Halepović-Đečević objasnila je time što u hrvatskim medijima i javnosti nije bilo mnogo govora o ovom Pamukovom djelu.
Roman je objavljen u nakladi »Vuković & Runjić«, a s turskog jezika preveli su ga Ekrem Čaušević i Kerima Filan.
U uvodnom izlaganju »Književni svjetovi Orhana Pamuka« Azra Abadžić Navaey, znanstvena novakinja na turkologiji Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ukazala je na činjenicu da je čak sedam od devet Pamukovih romana prevedeno na hrvatski.
– To što je gotovo cjelokupan romaneskni opus autora dostupan hrvatskim čitateljima s kulturološkog je aspekta iznimno važno. Rijedak je slučaj ovako aktivnog prevođenja djela nekog autora, naročito radi toga jer dolazi iz svijeta o kojem ne znamo mnogo. Za ovu »pamukomaniju« zaslužni su i prevoditelji. Orhan Pamuk kao kulturni fenomen označava prekretnicu jer je prekinuo šutnju kad su u pitanju turska kultura i književnost. Turci su postojali samo u prošlosti i to kao negativna epizoda. Sad se pojavila turska televizijska sapunica »1001 noć«, koja ruši neke stereotipe o Turskoj, ali ujedno stvara i nove. Riječ je o plošnom i pojednostavljenom prikazu Turske, što je u suprotnosti s Pamukovim romanima koji traže strpljivog i intelektualnog čitatelja – kazala je Abadžić Navaey.
U nastavku ona je govorila o raznolikim Pamukovim književnim svjetovima, intertekstualnosti njegovih romana, postmodernističkim postupcima, sučeljavanju osmanske tradicije s avangardnom umjetnosti Zapada, intelektualnom dijalogu između orijentalne i zapadne kulture. Konstante njegovih romana su strast prema knjigama i ljubav prema Istanbulu. Dr. sc. Marinko Lazzarich s Učiteljskog fakulteta u Rijeci zatim se osvrnuo na roman »Muzej nevinosti« koji tematizira strast u turskom društvu 1970-ih godina u kojemu je izvanbračni seks strogi tabu. Riječ je o višeznačnom djelu višestruko složene teksture u kojemu se Pamuk poigrava »visokim« i »niskim« stilom. Lazzarich je posebno istaknuo kvalitetan prijevod koji je stilski i sintaktički posve u duhu hrvatskoga jezika.
Na zanimljivosti i izazove u prevođenju djela Orhana Pamuka ukazao je prof. dr. Ekrem Čaušević, koji je istaknuo da prevoditelj mora biti dobar poznavatelj materinskog jezika, a mora biti upoznat i s kulturno-civilizacijskim krugom i jezičnim kodovima jezika s kojeg prevodi. Važno je da prijevod izgleda kao da je djelo napisano na hrvatskom jeziku. Tijekom prevođenja Čaušević se oko pojedinih nedoumica konzultirao s Orhanom Pamukom.
Kim CUCULIĆ
Izvor: Novi list
