Predavanje Zorice Manojlović o životu i djelu istaknutog orijentalista sa Sušaka Milivoja Mirze Abdurahmana Malića

U organizaciji Hrvatsko turskog društva Rijeka , Državnog arhiva u Rijeci i Islamskog centra Rijeka održano je predavanje Zorice Manojlović više arhivisticeDAR-a kojim se željela podsjetiti javnost na život i djelo istaknutog orijentalista sa Sušaka Milivoja Mirze Abdurahmana Malića (Imotski, 1897-Sušak, 1935). Iako zaboravljen, ovaj istaknuti orijentalist valoriziran je kako u zemlji tako i u inozemstvu, u orijentalnoj filologiji svoga vremena, odnosno neposredno po objavljivanju njegove doktorske dizertacije obranjene na Sorboni 1935. godine, kao i u kasnijem tijeku razvoja orijentalnih znanosti na našim prostorima do danas. Za vrijeme svog studija (1924-1935) a i dugo kasnije bio je jedini hrvatski student orijentalnih jezika (perzijski, arapski i turski) na Visokoj školi živih orijentalnih jezika u Parizu, a svojom titulom doktora filozofije na Sorboni iz područja perzijske književnosti, a koja se odnosila na pov ijest osmanske književnosti pisane na perzijskom jeziku, bio je najizgledniji kandidat za pokretača Katedre za orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Katedra nije mogla biti osnovana zbog nedostatka znanstvenog osoblja. Također, razdoblje njegova studija podudara se s vremenom kada se intenzivno radilo na prikupljanju orijentalnih rukopisa u JAZU koji su prerasli u danas visoko cijenjenu Orijentalnu zbirku Arhiva HAZU, a koje obrada je tada uz njenog voditelja Alekseja Olesnickog zahtijevala dodatno stručno osoblje. Istu zbirku je početkom 30-ih godina došao pregledati jedan od Malićevih profesora na Visokoj školi živih orijentalnih jezika u Parizu, J.Deny i ocijenio je visokovrijednom u europskim razmjerima. Pritom se posebno osvrnuo na interlinearni prijevod jednog rukopisa Kurana, na turski jezik kao na svojevrni kuriozitet. Nažalost, prerana smrt je Milivoja Mirzu AbdurahmanaMalića spriječila u daljnjem znanstvenom razvoju. Osim toga pisao je i objavljivao eseje, putopisne osvrte, prevodio sa evropskih i orijentalnih jezika tekstove iz područja islamologije i književnosti. Tema njegove dizertacije bila je život i djelo Šejh Fevzije Mostarca, hercegovačkog pjesnika koji je živio u 17. i http://cialisonline-pharmacyed.com/ 18. stoljeću, školovanog u Istambulu, koji je accutane online pharmacy u Mostaru podučavao perzijski jezik, u vrijeme Osmanske vladavine jezik književnosti i filozofije, stvarao na njemu ali i na osmanskom turskom pisao stihove. Malić je Fevzijevo djelo Bulbulistan, nastalo po uzoru na djela perzijskih klasika, u stručnoj studiji monografski obradio i preveo na francuski jezik.

U mladosti su na Malića poseban utisak ostavila temeljna islamološka djela, a koja je u izdanjima Muslimanske biblioteke s turskog i arapskog prevodio Mustafa Ćazim Ćatić. Ta je literatura u njemu u ranoj mladosti pobudila prvi snažan interes za islam, koji je kasnije prerastao u snažan vjerski osjećaj te je Malić 1922. godine u Zagrebu primio islam i uzeo ime Mirza Abdurahman.
Malićeva pisana ostavština pohranjena je u Gazi Husrev begovoj biblioteci u Sarajevu, najznačajnijoj baštinskoj ustanovi vezanoj za orijentalno nasljeđe na području južne Europe i Balkana.

Istovremeno je za posjetitelje otvorena i izložba fotografija ” Istanbul” autora Mirjane Lončar

Više o predavanju možete pročitati, pogledati fotogaleriju te video događanja na stranici Moja Rijeka.

http://www.mojarijeka.hr/kultura/u-islamskom-centru-odrzano-predavanje-o-zivotu-i-radu-milivoja-malica/