Aja Sofija – Svjetlost tišine

„Puno je više toga što nas spaja…“ – Iz Trsata u svijet: Izložba „Aja Sofija – Svjetlost tišine“ kao univerzalna gesta zajedništva
Rijeka, 16. lipnja 2025. – Osvrt na svečano otvorenje izložbe umjetničkih fotografija İzzeta Keribara u Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu.
U godini u kojoj svijet iščekuje Papin povijesni pohod u drevnu Niceju, povodom 1700. obljetnice Prvog ekumenskog sabora iz 325. godine – događaja koji je duboko obilježio kršćanski identitet i temeljne dogme vjere – Rijeka je postala točka simboličkog zračenja međureligijskog i civilizacijskog dijaloga. U Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu, sinoć je otvorena izložba “Aja Sofija – Svjetlost tišine”, ostvarenje koje snažno govori tišinom – i spaja svjetove.
Riječ je o prvom predstavljanju izvan Turske izložbe İzzeta Keribara – jednog od najistaknutijih turskih fotografa, dobitnika najviših međunarodnih priznanja i doajena dokumentarne i duhovne fotografije. Njegova vizualna interpretacija Aje Sofije – zdanja koje je bilo i crkva i džamija, muzej i carigradski simbol, planetarni arhetip – u Keribarovu objektivu postaje prostor duhovnog susreta i tihe molitve, mjesto gdje svjetlost prestaje biti fizički fenomen i ulazi u područje kontemplacije. Aja Sofija nudi duboko promišljen vizualni i duhovni uvid u veličanstvenu istambulsku Aju Sofiju – simbol svjetske kulturne, religijske i povijesne baštine.
Izložba je realizirana u suradnji sa Svetištem Majke Božje Trsatske pod visokim pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Turske u Hrvatskoj, u organizaciji Turskog kulturnog centra Yunus Emre i Hrvatsko-turskog društva Rijeka (HTDR), povodom tridesetogodišnjice njegova kontinuiranog djelovanja.
Otvarajući izložbu, prof. dr. sc. Saša Ostojić, predsjednik HTDR i idejni začetnik ostvarenja izložbe u trsatskom svetištu, u suradnji s dugogodišnjom predsjednicom društva – mr. sc. Esmom Halepović Đečević, naglasio je višeslojnost prostora i trenutka: „Večeras se nalazimo na razmeđu prostora, vremena i značenja. Na Trsatu – mjestu tišine, molitve i trajnog dijaloga. U Auli – koja nosi ime pape Ivana Pavla II., svjedoka pomirenja i graditelja mostova. U našem gradu, Rijeci – otvorenoj luci različitosti.“ Podsjetio je da izložba ne donosi samo umjetničku interpretaciju slavne Aje Sofije, već i „poruku mira, uključivosti i poštovanja – univerzalnih vrijednosti koje nadilaze trenutke povijesti i granice religija“.

Nadbiskup riječki i metropolit, mons. Mate Uzinić, u svom je duboko nadahnutom govoru – nakon kojeg je slijedio dug aplauz prisutnih – poručio: „Puno je više toga što nas spaja nego što nas dijeli.“ Govoreći o izložbi, evocirao je uspomenu na Crkvu Svetoga groba u Jeruzalemu – drugo simboličko mjesto susreta različitih vjera: „I Aja Sofija i Crkva Isusova groba podsjećaju nas da molimo istoga Boga, iako ga razumijemo različito. Ovo večerašnje iskustvo, koje imamo ovom izložbom, veliki je dar – da novim očima vidimo jedni druge. Da prestanemo jedni drugima biti neprijatelji i postanemo ono što jesmo – braća i sestre.“
U simboličkoj gesti, koja nadilazi i samu izložbu, mjesto njenog uprizorenja pod vodstvom fra. Krunoslava Kocijana, gvardijana samostana i čuvara svetišta Majke Božje Trsatske – postalo je most između dvaju duhovnih svjetova: kršćanske i islamske tradicije. Fra. Kocijan, uz duboku zahvalnost organizatorima, istaknuo je da je upravo u vremenu globalnih prijepora „dužnost svetišta postati prostor dijaloga, gdje se traže zajednički putovi i otvaraju vrata suradnje, razumijevanja i poštovanja“.
Govoreći u ime turske strane, Fuat Korkmaz, ravnatelj Turskog kulturnog centra Instituta „Yunus Emre“, i savjetnik za vjerska pitanja turskog Veleposlanstva, Ahmet Hamdiya Şuşoğlu, složno su naglasili da Aja Sofija nije samo monumentalna građevina – ona je „duhovna točka dodira čovječanstva sa sobom i s Bogom, simbol pravde, tolerancije i međuvjerskog poštovanja“. Istaknuli su da je povratak Aje Sofije njezinom povijesnom identitetu kao džamije 2020. godine „događaj koji potvrđuje važnost očuvanja kulturne baštine – ne isključivo za jedne, već uključivo za sve“. Skup je posebno, u ime predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije Aziza Hasanovića, kao njegov izaslanik, posebno toplo pozdravio i eff. Đenan Čaušević.
Poseban značaj događaju daje i činjenica da je izložbu posjetila Nj. E. Hayriye Nurdan Erpulat Altuntaş, veleposlanica Republike Turske u Hrvatskoj, kojoj je ovo bio prvi službeni posjet Rijeci. U pratnji brojnih predstavnika javnog, vjerskog i kulturnog života – među kojima su bili i zamjenik župana PGŽ Robert Matić te zamjenik gradonačelnice Rijeke, Aleksandar-Saša Milaković – otvorenje izložbe pretvorilo se u istinski trenutak kulturne diplomacije i međuljudskog razumijevanja.
U katalogu izložbe zapisano je: „Keribarova Aja Sofija nije tek arhitektonska pojava – ona je meditacija svjetlom. U njezinim sjenama i odsjajima susreću se vjekovi, religije i tihe molitve. To nije samo kulturni događaj – to je čin pomirenja.“
Izložba „Aja Sofija – Svjetlost tišine“, kojoj su na otvaranju nazočili brojni posjetitelji, članovi i simpatizeri riječkog društva hrvatsko-turskog prijateljstva, uz svesrdnu podršku Ermine Duraj i Ajše Tutić Khalaf – ostaje otvorena do 20. lipnja i može se razgledati svakodnevno od 18 do 20 sati. S Trsata, gdje se povijest susreće s nadom, šalje se univerzalna poruka: puno je više toga što nas spaja, nego što nas dijeli.