Predstavljena knjiga prof. Vjerana Kursara – Hrvatski Levantinci u osmanskom Istanbulu

Predstavljena knjiga prof. Vjerana Kursara: “Hrvatski Levantinci u osmanskom Istanbulu” – uvod u bogatu aktivnost Hrvatsko-turskog društva Rijeka u obljetničkoj godini postojanja

U poticajnom ambijentu Gradske knjižnice Rijeka, pred zainteresiranom publikom predstavljena je vrijedna povijesna knjiga – “Hrvatski Levantinci u osmanskom Istanbulu”, autora prof. dr. sc. Vjerana Kursara. Ovaj značajan historiografski rad, koji istražuje prisutnost i djelovanje hrvatskih iseljenika u osmanskoj prijestolnici, već je stekao akademsko priznanje, a njegov engleski izvornik nagrađen je prestižnom nagradom “Mirjana Gross” za najbolju knjigu iz povijesti. Događaj je organiziralo Hrvatsko-tursko društvo Rijeka, koje ove godine obilježava trideset godina neprekinutog djelovanja i prijateljstva između Republike Hrvatske i Republike Turske.

Na predstavljanju su, uz autora, izv. prof. dr. sc. Vjerana Kursara, sudjelovali i predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka prof. dr. sc. Saša Ostojić, dopredsjednik društva i moderator razgovora dr. sc. Vedran Obućina, te predstavnik nakladničke kuće Srednja Europa, prof. dr. sc. Damir Agičić.

Uvodnu riječ održao je Saša Ostojić, istaknuvši važnost dugogodišnjeg rada društva u njegovanju kulturnih, znanstvenih i gospodarskih odnosa između dviju država. Prisjetio se osnutka društva 1995. godine, kada su vizija i entuzijazam profesora Ante Simonića te skupine uglednih građana Rijeke, uz podršku tadašnjeg veleposlanika Republike Turske, Njegove Ekselencije gospodina Yüksela Soylemeza, dali poticaj stvaranju platforme za razmjenu i suradnju. Ostojić je naglasio kako Društvo nije samo institucionalna poveznica, već i živi dokaz uzajamnog obogaćivanja kultura, čemu svjedoče brojni projekti – od ciklusa turskog filma i umjetničkih izložbi do prijevoda djela Ivane Brlić-Mažuranić na turski jezik.

 

 

Moderator večeri Vedran Obućina istaknuo je važnost Kursarove knjige kao doprinosa razumijevanju migracija i njihovih dugoročnih posljedica. “Ono što je danas Berlin, nekada je bio Carigrad”, napomenuo je, ukazujući na to kako su metropole uvijek bile središta kulturnih i gospodarskih susreta. Obućina je istaknuo da knjiga ne donosi samo faktografski prikaz iseljavanja, već kroz sudbine pojedinaca oslikava društvene procese i složenost osmanskog društva, osobito unutar zajednice Levantinaca, kojoj su se Hrvati često priključivali.
U nastavku predstavljanja, moderator je najavio i autora knjige.

 

Prof. dr. sc. Vjeran Kursar, istaknuti povjesničar i osmanist, izvanredni je profesor na Odsjeku za povijest i Katedri za turkologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je niza znanstvenih radova o osmanskoj povijesti, s posebnim naglaskom na etno-konfesionalne, pravne i društvene aspekte života u Osmanskom Carstvu. Njegov rad pridonosi širem razumijevanju povijesnih interakcija između hrvatskog i turskog kulturnog prostora.
U slijedu iznošenja, prof. Kursar je pojasnio genezu nastanka knjige “Hrvatski Levantinci u osmanskom Istanbulu”, otkrivši kako se njegova istraživačka znatiželja razvila tijekom snimanja dokumentarnog filma o Dubrovčanima u Istanbulu 2011. godine. U kasnijem radu posebnu je pažnju posvetio obitelji Chirico, čije je podrijetlo i djelovanje u osmanskoj prijestolnici do sada bilo predmet historiografskih spekulacija. Novo izdanje knjige donosi proširene podatke o genealogijama dubrovačkih obitelji u Istanbulu te analizu promjena u nazivima ulica koje su bile ključne za hrvatske iseljenike.
Knjiga “Hrvatski Levantinci u osmanskom Istanbulu” obrađuje razdoblje od ranog novog vijeka do 20. stoljeća, pružajući uvid u društvenu i ekonomsku ulogu hrvatskih iseljenika u Osmanskom Carstvu. Dubrovčani su činili većinu hrvatske dijaspore u Istanbulu, uživajući posebne privilegije zahvaljujući diplomatskim odnosima između Dubrovačke Republike i Osmanlija. Pored trgovine, istaknuli su se i u tehnološkom napretku Carstva, doprinoseći razvoju rudarstva, brodogradnje, tiskarstva i kartografije. Također, imali su značajnu ulogu u očuvanju katoličke prisutnosti u Osmanskom Carstvu, bilo kroz diplomatsku podršku ili djelovanje visokih crkvenih dostojanstvenika. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata i uspostave Republike Turske, položaj stranaca u Istanbulu značajno se promijenio, što je dovelo do postepenog iseljavanja hrvatskih Levantinaca i transformacije kozmopolitskog karaktera grada u modernu nacionalnu prijestolnicu.

 

 

Predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka Saša Ostojić zaključio je da “povijest nije samo skup podataka, već dinamičan dijalog s prošlošću koji oblikuje našu percepciju identiteta. Predstavljena knjiga nije samo monografija o iseljeništvu, već svjedočanstvo o povijesnim isprepletanjima naših naroda, pri čemu pojedinačni ljudski tragovi ostaju uklesani u kolektivno sjećanje”, naglasio je. Predstavljanjem ovog djela, Hrvatsko-tursko društvo Rijeka nastavlja svoju misiju produbljivanja kulturnih i znanstvenih veza između Hrvatske i Turske, kao najstarije i najznačajnije društvo hrvatsko-turskog prijateljstva u Republici Hrvatskoj.